{"id":1550,"date":"2026-03-05T17:53:32","date_gmt":"2026-03-05T17:53:32","guid":{"rendered":"https:\/\/var2.in.rs\/?p=1550"},"modified":"2026-03-05T17:56:06","modified_gmt":"2026-03-05T17:56:06","slug":"uloga-moje-porodice-u-svetskoj-revoluciji-o-piscu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/2026\/03\/05\/uloga-moje-porodice-u-svetskoj-revoluciji-o-piscu\/","title":{"rendered":"Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji.                                                                                   O PISCU"},"content":{"rendered":"\n<p>Bora \u0106osi\u0107 (Zagreb, 1932) je jedan od najzna\u010dajnijih srpskih i jugoslovenskih pisaca druge polovine 20. i po\u010detka 21. veka. Ro\u0111en je u Zagrebu, a odrastao i \u0161kolovao se u Beogradu, gde je zavr\u0161io studije filozofije na Filozofskom fakultetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Knji\u017eevnu karijeru zapo\u010deo je pedesetih godina 20. veka, najpre kao urednik i esejista, a potom i kao romansijer, dramati\u010dar i prevodilac. Posebno mesto u njegovom opusu zauzima roman Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji (1969), duhovita i satiri\u010dna porodi\u010dna hronika, koja je postala jedno od kultnih dela jugoslovenske knji\u017eevnosti i za koju je dobio presti\u017enu NIN-ovu nagradu. Po ovom romanu je snimljen i istoimeni film.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0106osi\u0107evo stvarala\u0161tvo odlikuju ironija, kriti\u010dki odnos prema ideologiji i dru\u0161tvu, kao i preispitivanje identiteta i istorije. Me\u0111u zna\u010dajnim delima izdvajaju se romani Tutori (1978) i Put na Aljasku (2008), kao i brojne knjige eseja i dnevni\u010dkih zapisa. Napisao je oko 50 knjiga, izdatih u Srbiji, Hrvatskoj i Nema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n<p>BIOGRAFIJA REDITELjA<\/p>\n\n\n\n<p>Milan Ne\u0161kovi\u0107 (Valjevo, 1985) je diplomirao pozori\u0161nu re\u017eiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Nikole Jevti\u0107a i prof. Alise Stojanovi\u0107. Vi\u0161estruko je nagra\u0111ivan za dosada\u0161nji pozori\u0161ni i ne samo pozori\u0161ni rad, jer je ve\u0107 vi\u0161e od decenije aktivan na raznim poljima kulture u regionu.<\/p>\n\n\n\n<p>Do sada je u Narodnom pozori\u0161tu Ni\u0161 uspe\u0161no postavio \u010detiri komada: Devetstopetnaesta (2013), \u0160oferi (2014), San o zavi\u010daju (2023) i Prosja\u010dka opera (2025). Predstava San o zavi\u010daju je na Festivalu \u201eJoakim Vuji\u0107\u201c 2023. godine nagra\u0111ena za najbolju predstavu u celini, po mi\u0161ljenju i \u017eirija i publike. Milan Ne\u0161kovi\u0107 je dobio nagradu za re\u017eiju.<\/p>\n\n\n\n<p>O PREDSTAVI<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u0161lo je 56 godina od kako je roman <a href=\"https:\/\/www.narodnopozoristenis.rs\/predstave\/uloga-moje-porodice-u-svetskoj-revoluciji\/\">Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji<\/a> 1969. godine dobio NIN-ovu nagradu. \u010cvrsto utemeljen u vreme i prostor, subverzivan u odnosu na dru\u0161tveni sistem u kome je nastao, moglo se o\u010dekivati da \u0107e u tom vremenu i ostati. Kao svedo\u010danstvo, kao knji\u017eevni dokument jednog istorijskog perioda, kao vredno i po formi izuzetno zanimljivo delo istorije knji\u017eevnosti. Mogao bi ovaj roman biti zanimljiv i sociolo\u0161kim i dru\u0161tveno-politi\u010dkim studijama, kao argument da, ukoliko je cenzura u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji zaista bila tolika koliko se danas insistira, onda ni ovaj roman, kao ni crni talas u umetnosti, u takvoj zemlji ne bi bili mogu\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to je na prvi pogled neo\u010dekivano u sudbini ovog romana jeste \u0161to on, od svog nastanka, kontinuirano, uvek iznova, \u017eivi svoj paralelni pozori\u0161ni \u017eivot. Pozori\u0161te je \u017eiva umetnost, a \u017eivot koji kipi iz \u0106osi\u0107eve Porodice kao da sam uska\u010de na scene ne bi li se, po ko zna koji put, doga\u0111ao ovde i sada. Jer Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji nije pri\u010da o propasti porodice usled dru\u0161tveno-politi\u010dkih previranja, ve\u0107, naprotiv, o opstanku porodice.<\/p>\n\n\n\n<p>Dobro ve\u010de, dobro do\u0161li u porodicu u permanentnoj revoluciji. U njoj se peva, svira, slika i \u010dita, svaki zanat transformi\u0161e se u umetnost, svaki obrok u umetni\u010dko delo, a svaka izgovorena re\u010denica u stih. Sloboda izno\u0161enja mi\u0161ljenja, makar i najglupljih, je najve\u0107e bogatstvo! Zajedno sa hlebom, sloboda je najva\u017enija stvar na svetu, a slobodan duh nesputano leti kuhinjom, skaku\u0107e po doma\u0107im zadacima, drema u sakrivenoj knjizi iza furune, viri ispod jorgana i plazi se kom\u0161iluku.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova porodica svoj opstanak duguje slobodnom duhu svih svojih \u010dlanova, kao i \u010dinjenici da nije \u010dvrsto patrijarhalno ustrojena, niti utemeljena na onim naj\u010de\u0161\u0107e potezanim \u201etradicionalnim porodi\u010dnim vrednostima\u201c. Ona je utemeljena na ljubavi, umetnosti i slobodi, na nematerijalnom, na nepo\u0161tovanju autoriteta po sebi, na unutra\u0161njem ose\u0107anju svakog \u010dlana za pravdu i po\u0161tenje, na kriti\u010dkom duhu koji zna da razlikuje dobro od zla. Kada su takve kategorije spiritus movens, onda je i \u017eivot koji \u017eive uvek nova reka u koju gaze. Promena, ta bit \u017eivota koju te\u0161ko prihvatamo, njima je prirodno stanje. Revolucija (slobodni duh uvek je revolucionaran) je svaki dan porodi\u010dnog \u017eivota, nezavisno od spolja\u0161nje revolucije.<\/p>\n\n\n\n<p>I, ono \u0161to je mo\u017eda najva\u017enije za opstanak ove \u010dudesne porodice, tom poslednjem mestu u kome svaki \u017eivot ima vrednost, jeste smeh. Smeh je \u0161tit od straha i tame, smeh je pesma slobodnog duha, smeh je odbrana od banalnosti. Da bismo pre\u017eiveli, moramo se smejati.<\/p>\n\n\n\n<p>Autorska ekipa predstave<br>Narodno pozoriste Nis<br>Lica<\/p>\n\n\n\n<p>DETE &#8211; MILICA FILI\u0106, k. g.<br>MAMA &#8211; SANjA KRSTOVI\u0106<br>TATA &#8211; ALEKSANDAR MARINKOVI\u0106<br>DEDA &#8211; ALEKSANDAR MIHAILOVI\u0106<br>UJAK &#8211; MILO\u0160 CVETKOVI\u0106<br>TETKA &#8211; JASMINKA HOD\u017eI\u0106<br>KOM\u0160INICA DAROSLAVA &#8211; MAJA VUKOJEVI\u0106 CVETKOVI\u0106<br>OLGICA, GOSPO\u0110A SIKIRA &#8211; BRATISLAVA MILI\u0106<br>JOVO SIKIRA &#8211; ANDRIJA MITI\u0106<br>VOJA BLO\u0160A &#8211; STEFAN MLADENOVI\u0106<br>VACULI\u0106 &#8211; DANILO PETROVI\u0106<br>NEMAC, RUS, NOSA\u010c &#8211; DANILO MILENKOVI\u0106, k. g.<br>MOLER &#8211; ALEKSANDAR STEVANOVI\u0106, k. g.<br>Tehni\u010dka ekipa<\/p>\n\n\n\n<p>Inspicijent: Dobrila Marjanovi\u0107<br>Ton-majstor: Aleksandar Stevanovi\u0107<br>Dizajn svetla: Vojkan Dobrosavljevi\u0107<br>Svetlo: Marko \u0110or\u0111evi\u0107<br>Video-radovi: Slobodan Ili\u0107<br>Sufler: Vanja \u0160ukleta<\/p>\n\n\n\n<p>Tehni\u010dki direktor: Dejan Miti\u0107<br>Majstor scene: Radomir Pe\u0161i\u0107<br>Dekorateri: Sr\u0111an Kitanovi\u0107, Miodrag \u0110or\u0111evi\u0107, Mi\u0107a Lazarevi\u0107, Marin Raji\u0107, Nemanja Peri\u0107<br>Rekviziter: Dragan Nikoli\u0107 Kepa<br>Garderoberi: Katarina Pavlovi\u0107, An\u0111ela Jevti\u0107<br>\u0160minkeri, vlasuljari: Marija Cvetanovi\u0107, Ivana Lazarevi\u0107<br>Kroja\u010dki radovi: Vladimir Peki\u0107, Olgica Miti\u0107<br>Radionica: Goran Stankovi\u0107, Dragan Peri\u0107, Branislav Nikoli\u0107<br>Nabavka: Zoran Den\u010di\u0107, Ivan Todorovi\u0107<br>Voza\u010d: Neboj\u0161a \u0160ar\u010devi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bora \u0106osi\u0107 (Zagreb, 1932) je jedan od najzna\u010dajnijih srpskih i jugoslovenskih pisaca druge [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1550","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1550"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1551,"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1550\/revisions\/1551"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/var2.in.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}